Dana 5. veljače 2014.g. u prostorima tvrtke Stambeni ZG d.o.o. održan je sastanak s predstavnicima suvlasnika onih zgrada na kojima je potrebna energetska obnova (krov, fasada, prozori…). U daljnjem tekstu navedene su najvažnije stavke iznesene na sastanku.

 Dnevni red:

• Potreba za energetskom obnovom zgrade – Željko Kosanović i Elvira Sunara, ”Stambenog ZG” d.o.o.

• Kako provesti energetsku obnovu uz potporu fondova – Natko Bilić i Željka Hrs Boković, ”Planetaris” d.o.o.

• Razno

Izvorni materijal:

 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja: Program energetske obnove stambenih zgrada za razdoblje od 2013. do 2020.g.  s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine, studeni 2013.

U studenom 2013. MGIPU objavilo je Program energetske obnove stambenih zgrada koji se temelji na 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, koji je Vlada RH usvojila u veljači 2013. U njemu se analizira stanje postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i razrada mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u razdoblju 2014. do 2020. godine. Program se ne odnosi na izgradnju novih zgrada.

S obzirom na karakteristike stambenog fonda, postavljeni su prioriteti ovog Programa – zgrade izgrađene do 1980. godine te mjere usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada, poboljšanja učinkovitosti sustava grijanja i zamjene energenata (dominantno električne energije i loživog ulja) okolišno, ekonomski i energetski povoljnijima, a poglavito obnovljivih izvora energije.

Najznačajniji očekivani učinci provedbe ovog Programa su:

• poticanje investicija ukupnog iznosa 817,5 milijuna kn godišnje uz udio državnih poticaja od svega 16% (uz uračunate povrate u državni proračun iz naplate PDV-a i doprinosa na plaće zaposlenika);
• ostvarivanje oko 270 GWh ušteda energije u neposrednoj potrošnji, što znači ostvarenje gotovo 15% ukupnog okvirnog cilja za razdoblje 2008.-2016. godinu odnosno oko 44% okvirnog cilja za trogodišnje razdoblje 2014.-2016.;
• smanjenje izdataka građana za energiju u iznosu 116 milijuna kn godišnje;
• smanjenje emisija CO2 od oko 72.000 tona godišnje;
• osiguravanje zaposlenja za 3.000 ljudi godišnje;
• povećanje sigurnosti opskrbe energijom;
• poboljšano stanje i povećanje tržišne vrijednosti nekretnina (uz uvjet vrednovanja energetske učinkovitosti kao olakšice u budućem zakonodavstvu vezanom uz oporezivanje nekretnina);
• razvoj proizvodne industrije, poglavito industrije toplinskih izolacijskih materijala i drvne industrije;
• smanjenje ‘sive ekonomije’;
• smanjenje energetskog siromaštva i opće poboljšanje uvjeta stanovanja.

Višestambena zgrada u smislu ovog Programa je svaka ona zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 50% brutto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima tri ili više stambenih jedinica, građevinske bruto površine veće od 400 m², i kojom upravlja upravitelj zgrade, koji je pravna osoba, u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96). U Programu mogu sudjelovati samo legalno izgrađene zgrade.

Mjere za postojeće višestambene zgrade su sljedeće:

1. Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrada;
2. Potpore za izradu projektne dokumentacije za obnovu zgrade;
3. Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada:
4. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice;
5. Zamjena prozora;
6. Unaprjeđenje ili zamjena sustava grijanja;
7. Uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije.

Prve tri gore navedene mjere u biti predstavljaju neodvojive dijelove cjelokupnog postupka energetske obnove višestambenih zgrada. Prve dvije mjere pri tome predstavljaju nužne preduvjete za provedbu tehničkih mjera obnove koje se podrazumijevaju trećom mjerom.

Još jednom treba istaknuti da bez jasnog definiranja tretmana energetske obnove zgrada prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ovaj se Program u tom svom dijelu zasigurno neće realizirati u svom predviđenom obimu.

Mehanizam koji će se koristiti za realizaciju Programa je Godišnji program upravljanja zgradom kojega su upravitelji dužni izrađivati, a za čije je usvajanje potrebna jednostavna većina suvlasnika. Upravitelji su dužni u tim programima planirati provedbu mjera energetske obnove te se usvajanjem programa ostvaruju uvjeti (potrebno osiguravanje sredstava putem mehanizma pričuve) za provedbu mjera energetske obnove.

Četvrta mjera je ugrađena u Zakona o tržištu toplinske energije. Ugradnja sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije za zgrade priključene na CTS postaje zakonska obveza koja se mora ispuniti do kraja 2016. godine, a ne ispunjavanje za sobom povlači i odgovarajuće kazne. U tom smislu, očekuje se lakše provođenje ove mjere u smislu pridobivanja suglasnosti suvlasnika.

Pokretanjem Programa obnove stambenih zgrada na tržištu nekretnina u RH pojavit će se dvije grupe zgrada – obnovljene i neobnovljene. Pri tome će ove prve imati veću tržišnu cijenu, što dakle znači porast cijena nekretnina. No, iako Program obnove znači inicijalni porast cijena nekretnina, u skladu s mikroekonomskom teorijom, kako ponuda obnovljenih zgrada raste, njihove će se cijena smanjivati, no u svakom će slučaju uvijek biti veća od cijene neobnovljene zgrade. Iskustva iz EU zemalja, primjerice iz Irske, pokazuju da je razlika u cijeni nekretnine energetskog razreda A/B i F/G prosječno 16%.

Ovo je iznimno važan učinak Programa obnove, jer predstavlja dodatan poticaj vlasnicima zgrada da investiraju u obnovu jer će prodajom/iznajmljivanjem moći postići bolju cijenu.

Važno je istaknuti potencijalnu opasnost da novi najavljivani porez na nekretnine umanji ovu prednost Programa obnove. Naime, ovim se Programom predlaže da se u budući sustav oporezivanja nekretnina svakako uvrste kriteriji energetske učinkovitosti, pri čemu zgrade s boljim energetskim svojstvima (koja se mogu dokazati energetskim certifikatom ili potvrdom o sudjelovanju u Programu obnove) trebaju biti oporezivane s manjom stopom od onih s lošijim energetskim svojstvima.