Višestambena zgrada u zagrebačkom naselju Botinec jedna je od zgrada sagrađenih kao privremena adresa stanovnika pogođenih poplavom 1964. godine, kada je vodena bujica poplavila zapadni i južni dio Zagreba. Kroz godine, zgrada je oronula i uvjeti života u njoj su se pogoršali, zbog čega su se stanari odlučili na obnovu. Jedina ulaganja bila su na posebnim dijelovima nekretnine tj. pojedini suvlasnici zamijenili su izvornu drvenu stolariju na svojim posebnim dijelovima. Zgrada raspolaže neto površinom od 1.566,49 m2 i ima 45 stambenih jedinica. Prije obnove ova zgrada godišnje za grijanje troši 430.200,20 kWh/a, a projektirana potrošnja nakon obnove smanjila bi se za 80,71 % odnosno na 82.978,98kWh/a.
Izračunata godišnja emisija CO2 prije energetske obnove iznosi 94,73 t, a nakon projekta energetske obnove zgrade pada na 18,27 t na godišnjoj razini što predstavlja uštedu od 76,46 t ili 80,71% u odnosu na početno stanje.
Mjere energetske obnove koje će biti provedene na predmetnoj zgradi su:
- izvedba toplinske izolacije debljine d=16 cm na pod tavana
- toplinska izolacija postojećih vanjskih zidova ETICS d=14 cm
- toplinska izolacija zidova prema tlu XPS d=12 cm
- toplinska izolacija postojećeg stropa iznad negrijanog prostora ostava d=16 cm
- zamjena postojeće drvene stolarije sa jednostrukim običnim staklom novom PVC stolarijom
Primjenom navedenih mjera zgrada prelazi iz energetskog razreda G u energetski razred C i značajno smanjuje svojim stanarima troškove za energiju, ali i poboljšava kvalitetu života.
Radovima energetske obnove na predmetnoj zgradi ista će imati korist od smanjenja potrošnje energije i poboljšanog gospodarenja energijom.Investicija će se vratiti kroz uštede u energiji i dodatnom povećanju udobnosti boravka u obnovljenoj zgradi. Energija se uvijek proizvodi kako bi se zadovoljila potrošnja, a sama proizvodnja je uzrokovana potrošnjom. Zato treba imati na umu da nepažljiva i neučinkovita potrošnja energije uzrokuje nepotrebno veliku proizvodnju čime se nepotrebno povećava zagađenje okoliš. Poboljšana učinkovitost uporabe energije rezultirat će njezinom smanjenom potrošnjom što vodi i smanjenju proizvodnje energije. Svaki kWh energije koji ne potrošimo znači i smanjenje određene količine štetnih plinova koja bi u suprotnom bila ispušteni u atmosferu. Prema tome, učinkovitom uporabom energije podiže se kvaliteta vlastitog okoliša te se pridonosi globalnoj borbi suzbijanja klimatskih promjena. Smanjena potrošnja energije uslijed njezine učinkovitije uporabe donosi i proporcionalne novčane uštede.
Radovi energetske obnove sufinancirani su od strane Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija 2014-2020”.
