Nekoliko mjeseci nakon ugradnje razdjelnika, možemo napraviti rezime iskustava vlasnika prostora u kojima su ugrađeni radijatorski setovi: razdjelnik topline i termostatski ventil, uz ostalu prateću opremu za daljinsko očitanje i balansiranje sustava.

Očekivanja od cjelokupnog posla uglavnom nisu ispunjena, tek u manjem postotku vlasnici iskazuju zadovoljstvo zbog smanjenih računa za grijanje. Zašto zadovoljstvo novom opremom nije postignuto:

• dobar dio stanova su krajnji stanovi s dva ili tri vanjska zida, a kao su ispod krova, imaju više negrijanih ploha kroz koje postoji bijeg topline. Ti prostori objektivno trebaju više energije za grijanje, od prostora koji su grijani s pet strana. U starom načinu obračuna grijanja po površini, taj trošak je bio raspoređen na sve prostore u zgradi. Uvijek netko mora biti krajnji prostor.
• sustav grijanja kod kojeg nije bilo termostatskih ventila, grijao je prostore bez prekida od npr. 5,00 sati do 22,00 sata, sada su radijatori ugašeni ako je u prostoru temperatura 21ºC, a ventil na 3. Pojedini stanari ovaj ”fenomen” doživljavaju kao loš rad termostatskih ventila i sustava centralnog grijanja u zgradi, koji je nakon ugradnje opreme poremećen.
• nema više mahom otvorenih prozora u zgradi, zrak u prostoru postaje ustajao, dugo se zna što je bilo za ručak, pojavljuju se gljivice. U svim brošurama ugraditelja opreme preporuča se otvaranje prozora na 10 min (na način da se ne otvara prozor iznad radijatora koji grije punom snagom).
• šumovi u vertikalama su česta i najneugodnija pojava. Dok su u sustavu grijanja bile ugrađene obične pumpe, koje su pod stalnim pritiskom tjerale medij u sustav grijanja, šumova nije bilo. Nakon balansiranja i ugradnje frekventnih pumpi, koje su trebale biti ugrađene prema projektu koji je odobrilo, npr. u Zagrebu HEP Toplinarstvo d.o.o., i nadalje šumova ne bi trebalo biti.

Pod uvjetom da je ugrađena oprema podešena i balansirana na ispravan način, problema sa sustavom centralnog grijanja ne bi trebalo biti. Pojedinim prostorima bi račun za grijanje trebao biti veći od prijašnjeg, pod uvjetom da se radi o krajnjim stanovima ili o korisnicima koji se neracionalno ponašaju prema toplinskoj energiji. Greška je ako se sustav ”gasi” prilikom napuštanja prostora, a zatim ”pali” prilikom povratka kući. Pri takvom grijanju uvijek se troši veća količina toplinske energije za postizanja određene temperature prostora, potrebno je zagrijati hladne zidove za što je potrebna velika količinu topline, a vrijeme potrebno za  povećanje temperature prostora može biti nekoliko sati.

Zašto su se uopće ugrađivali razdjelnici? Osnovni zahtjev modernog društva je da svatko plati samo ono što je potrošio. Dakle, sve mora biti mjerljivo i na osnovu toga ispostavljen račun, razlog za ugradnju razdjelnika je i nastojanje da se stanare motivira na racionalno ponašanje prema toplinskoj energiji.

Da li vlasnici prostora koji žive u zgradi zaista mogu odspojiti radijatore i reći da se oni ne griju i da njima toplana ne može ispostavljati račun? Toplinska infrastruktura je napravljena za te objekte puno prije tih stanara koji su svjesno kupili stanove u zgradama spojenim na toplinski sustav. Nakon ugradnje razdjelnika na računima su zbrojeni impulsi svih razdjelnika u stanu, zajednički dio koji je zgrada dogovorila npr. 20-30% i priprema sanitarne tople vode i sve je to razvrstano u obračunu utroška za toplinsku energiju i u naknadama. Ako netko prilikom uređenja stana u zgradi koja ima sistem grijanja putem radijatora u cijeli stan ili dio stana ugrađuje podno grijanje, mora biti svjestan da narušava balansiranje cijele građevine i da treba ugraditi kalorimetar i to pod uvjetom da je instalacija ispravno napravljena s potrebnim suglasnostima.

Subvencije koje je dao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobile su sve zgrade pod upravljanjem Stambenog ZG d.o.o. koje su ispunile uvjete za dobivanje bespovratnih sredstva, iznosi su se kretali oko 100.000,00 kn, što nije zanemarivo. Tim sredstvima zgrade su uglavnom platile opremu u zajedničkim dijelovima: frekventne pumpe, balasne ventile, mrežne čvorove i izradu elaborata zamjene pumpi dok se manji dio zgrada se odlučio na povrat sredstava suvlasnicima.

Svim zgradama preporučamo da preko nas odrade prijavu na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako bi dobile maksimalna sredstva za nabavu i ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije. Jednako tako preporučamo odabir pouzdanih ugrađivača opreme koji će sa svoje strane pripremiti dokumente za prijavu, dobro odraditi posao i na kraju dostaviti sve potrebne dokaze o obavljenom poslu i isplati sredstava kako bi zgrada dobila i zadržala dobiveni novac. Ugrađivači opreme trebaju biti organizirani da narednih nekoliko desetljeća održavaju opremu i vrše uslugu očitanja.